Pisanje biografije ume da deluje kao ozbiljan zadatak, naročito ako još nemaš mnogo radnog iskustva. Ali dobra vest je da biografija nije spisak svega što si ikada radio ili radila. Ona je kratka i jasna priča o tome ko si, šta znaš i zašto bi neko poželeo da ti pruži priliku. Bilo da se prijavljuješ za prvi posao, praksu, volontiranje, stipendiju ili studentski projekat, dobra biografija može da bude tvoj prvi dobar utisak.
Na početku navedi osnovne podatke: ime i prezime, broj telefona, imejl adresu i grad u kom živiš. Nije potrebno da stavljaš celu kućnu adresu, matični broj ili druge privatne podatke. Obrati pažnju i na imejl adresu. Ako i dalje koristiš adresu koja zvuči kao nadimak iz osnovne škole, napravi novu, jednostavnu adresu sa svojim imenom i prezimenom. Deluje sitno, ali ostavlja mnogo ozbiljniji utisak.
Odmah posle toga možeš da dodaš kratak opis o sebi, u dve ili tri rečenice. Ne moraš da pišeš da si „najbolja osoba za svaki posao“. Dovoljno je da budeš realan ili realna. Na primer, možeš da kažeš da si student ili učenica zainteresovan za marketing, programiranje, rad sa ljudima, dizajn ili neku drugu oblast. Dodaj i osobine koje zaista poseduješ, kao što su odgovornost, organizacija, komunikativnost ili spremnost za učenje.
Obrazovanje je posebno važno ako tek počinješ. Navedi školu, fakultet ili kurs koji pohađaš, smer i period školovanja. Ako imaš dobar prosek, osvojenu nagradu, učešće na takmičenju ili zanimljiv školski projekat, slobodno to dodaj. Ne moraš da čekaš diplomu da bi imao ili imala šta da pokažeš. Seminarski rad, prezentacija, školska priredba, projekat sa drugarima ili učešće u učeničkom parlamentu takođe govore o tvojim sposobnostima.
Kada je reč o iskustvu, nemoj da misliš samo na klasičan posao. Da li si volontirao ili volontirala? Pomagao u porodičnom poslu? Čuvao decu, držao privatne časove, vodio društvene mreže za neki mali brend, radio na školskom događaju ili učestvovao u omladinskoj organizaciji? Sve to može da bude korisno iskustvo. Uz svaku stavku napiši šta si konkretno radio ili radila. Umesto „volonter“, bolje je napisati da si pomagao u organizaciji događaja, komunikaciji sa učesnicima ili pripremi promotivnog materijala.
Poseban deo odvoji za veštine. To mogu biti poznavanje stranih jezika, rad u programima kao što su Vord, Eksel, Kanva ili Fotošop, ali i takozvane meke veštine. Ako umeš da dobro sarađuješ u timu, rešavaš probleme, organizuješ vreme ili jasno predstaviš ideju, i to vredi pomenuti. Samo budi iskren ili iskrena. Ako neki program tek učiš, napiši osnovno poznavanje umesto da se predstavljaš kao ekspert.
Interesovanja takođe mogu da kažu mnogo o tebi, ali nemoj ih nabrajati samo da bi popunio ili popunila prostor. Ako treniraš sport, sviraš, čitaš, fotografišeš, praviš video-sadržaj ili učestvuješ u humanitarnim akcijama, to može pokazati tvoju posvećenost, kreativnost i disciplinu.
Na kraju, sredi izgled biografije. Neka bude pregledna, bez dugačkih pasusa i pravopisnih grešaka. Jedna stranica je sasvim dovoljna za većinu mladih koji tek grade svoj put. Pre slanja, zamoli nekoga da je pročita, jer svež pogled često primeti ono što ti promakne.
Zapamti, biografija ne mora da bude savršena da bi bila dobra. Njen cilj nije da dokaže da već znaš sve, već da pokaže da imaš potencijal, želju da učiš i nešto svoje da ponudiš. A upravo to je često najvažniji korak ka prvoj prilici.